Karlovac

 Karlovačka Zvijezda


Načela i mogućnosti revitalizacije
CILJ – RESURSE BAŠTINE UPOTRIJEBITI ZA POBOLJŠANJE ŽIVOTA GRAĐANA NA OPTIMALAN NAČIN
Baštinu svih vrsta upotrijebiti u smislu resursa za samoodrživi razvoj. Mogu je upotrijebiti samo oni koji je dobro poznaju – upotrebno – na različitim životnim poljima i razinama.
Akademske vještine omogućuju upoznavanje s jednim važnim aspektom baštine , no zadnjih desetljeća razvoja kulturnog turizma u Evropi svjedoci smo efikasne pažnje prema baštini temeljenoj na razlozima samoodrživosti.
Valja naglasiti da su Europske povjesne fortifikacijske cjeline, vjekovima čuvane od javnosti – masovno – padom Berlinskog zida – postale dio “javnog dobra” . Tako je “I F C ” osnovan 1986. g. u vrijeme Gorbačovljevih reformi – kao poveznica za učenje na najboljim primjerima – unutar Europe .

SVRHA – UZ BOLJE OČUVANJE I VREDNOVANJE BAŠTINE
( KULTURNE I PRIRODNE ) VEĆE ZADOVOLJSTVO I DOHODAK GRAĐANA
Utjecaj revalorizacije fortifikacijske baštine , sa svrhom bitnog povećavanja djelatnosti kulturnog turizma, povećanja plasmana kvalitetnih usluga i proizvoda.
Fortifikacijska baština u utvrđenim gradovima izvorno je i imala cijenu veću od svih drugih javnih objekata zajedno, pa možda i od svih uopće objekata zajedno.
Radi se o golemom materijalu, u svoje vrijeme na samom vršku razvoja tehnologije, izvođenja, znanosti i organizacije.
Zato se uz prepoznavanje ovog nasljeđa kao ključnog veže i branding kvalitete i postojanosti. Obzirom da je izrađivano iz lokalnih izvornih materijala – također i branding za kvalitetne prirodne proizvode, kao što je voda – koja je sama temeljni činilac postojanja i obrane ovog i ovakvog Karlovca.
Fortificirani gradovi nastajali su na izuzetnim prirodnim fokusima šireg prostora , time oni i predstavljaju taj cijeli prostor , time su potrebne i odgovarajuće namjene- funkcionalne , pa i zaštita okolne prirode , s kojom zajedno je značajno pojačana atraktivnost. Točnije samo zajedno to je atraktivno.

"

VIZIJA – BAŠTINA VRLO POSEBNA I IZVORNA KAO SRŽ VRIJEDNOG LJUDSKOG ŽIVOTA , JUČER, DANAS I SUTRA
Fortifikacijska baština objedinjuje utvrde same, ali kod projektiranih graničnih gradova i cijeli građevinski korpus unutar utvrđenog prostora , tako i “kulturni krajolik” oko utvrđene linije. Karlovac – kao takav – grad tvrđava , naizgled skromnih povjesnih spomenuka – ako bi gledali samo zgrade i opremu u unutrašnjosti – dobiva veliki spomenik , prvorazrednog značenja i atraktivnosti.
4 rijeke, njihove livade, doline , slapovi , plovnost – sve su dio kulturnog krajolika – kome je u prirodnom, logičkom središtu fortifikacijski prsten svjetskog značenja.
"
ANALIZA OČUVANE GRAĐE I IZVORA
Mnogobrojna obavljena arhivska , terenska, i komparativna istraživanja rasčistila su mnoga pitanja – i praktična – kao što su profili – presjeci fortifikacije i slično. Neka pitanja i dalje ostaju pred nama – mišljenje dr. R. Vučetić iz Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb.
Osim objavljenih studija – niz zanimljivih elemenata za stvaranje šire slike – izneseno je zasad usmeno i u rukopisima – od dr. Đ. Cvitanović, prof. E. Frankovića , prof. Z. Uzelca , dr. A. Žmegača,dr. R. Vučetića – iz i oko I.P.U. Zg. te prof. I. Čuliga iz Gradskog muzeja Karlovac , dr. R. Ivančevića – Fil. fak. pov. umj. renesansa Zg , dr. V. Kupka Prag , prof. L. Priester iz Hrv. povj. muzeja Zg .
Sukus je : Jezgra srednjevjekovne Hrvatske je od Petrove Gore i Siska do Knina i Solina. Nina, Šibenika.
“Kičma” je uz stari povjesni pravac “Magna Via” – Sisak preko Cetina i Bihača do Knina i do mora. Pravac je presječen Krbavskom bitkom 1473. Već prije na istoku Bosne i Hrvatske dolazi do pro-otomanskih profiliranja pojedinih dostojnika. Iza pogibije kralja na Mohaču 1526. bude sabor na Cetinu 1526/7. i unatoč izboru habsburškog nadvojvode za kralja – dolazi do unutrašnjeg rata za nasljedstvo između dvije struje, Pro habsburška i pro mađarska – koja u tijeku rata postaje pro otomanska.
Ova kičma – Magna Via – srednjevjekovne Hrvatske ostaje presječena. Postaje spaljena zemlja , ratna zona.
Ni jedna strana je ne uspjeva osigurati za sebe.
"
Nova organizacija Habsburgovaca preuzima koncepciju “Vojne granice” – postavljenu već od Frankopana (dr. A. Bučinski-“Vojni komuniteti” ) , ali napušta obranu niza utvrđenih gradova – pod feudalnom jurisdikcijom – kao npr Brinja i Modruša … Time prebacuje snagu obrane sa utvrđenih gradova najjačih domaćih feudalaca na NOVE , izravno sebi podložne sustave.
Utvrđeni grad Karlovac KLJUČNI je dio ovog PROJEKTA.
On zapravo štiti granicu “krunskih” – nasljednih zemalja Habsburgovaca – tik ispred, a ispred njega je ostala ratna zona , na mjestu Magne Vie. Niz starijih utvrdi tada je namjerno srušen – u smislu koncepta centralizirane obrane.
Hrvatska obrana temeljila se na junaštvu , obrani vlastitog , poznavanju terena i srednjevjekovnim tvrdim gradovima.
Otomansko napredovanje išlo je uglavnom kroz “lobiranje” i oslabljivanje po dubini – iznenadnim dubokim upadima ( čak do Italije i u Austriju – u smislu sadašnjih državnih granica ) – uz odvođenje ljudi i stoke i palež. Dugoročno ta koncepcija bi toliko oslabila cijele regije – te bi one postale dio Turske.

Tehnološki to je doba uvođenja topova – i najveći preokret u tehnologiji ratovanja od početka metalnog doba.
Svaki tvrdi grad hrvatskih feudalaca bilo je moguće srušiti teškim topom. Bilo je pitanje vremene kad će unatoč poteškočama u prebacivanju malobrojnih i skupih teških topova i topnika – koji grad ili utvrda pasti.
S druge strane u općem poznavanju povjesti u Hrvatskoj – zatomljena je činjenica da je kralj Matija Korvin – mađarski, a i hrvatski , osvojio i jedno vrijeme vladao Bečom i dalje na sjevero-zapad.
Ukratko, austrijski habsburgovci nisu smjeli imati veliko povjerenje na mađarsko – hrvatske velikaše.

Tako je promjenom tehnologije – topovi – kojima nisu mogli parirati hrvatski velikaši – bila jedan povod da se potpuno preradi koncepcija obrane na granici. Uz put je bitno smanjena uloga hrvatskih velikaša – uništavanjem njihovih posjeda i doseljavanjem Vlaha – branioca lojalnih samo centralnoj upravi.
Otomanska je organizacija stvorila najveće tadašnje topove i najveće vojske. Europa je odgovorila sustavima obrane- Poljske (tada Velike) i talijanskih inžinjera, kasnije ostalih …
Europske države su počele štititi svoje granice – sustavima novovjekih utvrda i novovjekih utvrđenih gradova , Otomansko carstvo je tako štitilo samo centar oko Istanbula.
Znači kičma srednjevjekovne Hrvatske – Magna Via je probijena , dio te Hrvatske kao i Bosna su islamizirani, a dio Hrvatske je pod Habsburškom upravom – u smislu vojne granice habsburških zemalja.

Stabiliziranjem granice – od 1699. g. – mira u Srijemskim Karlovcima – pojačane su potrebe za trgovanjem između morskih luka i kontinenta
Kako je kičma – Magna Via – još slomljena – traži se najbliža alternativa – i to je preko Karlovca.
Ubrzo ova trgovina postaje najznačajnija u našoj zemlji – kao što je nekad bio promet Magna Viom. Zbog dohotka i važnosti tu se okupljaju jače obitelji od kontinenta do mora i vremenom udaraju temelje moderne hrvatske državnosti – pogotovo na kulturnom polju. Tako je funkcija hrvatske Magna Vie obnovljena na izmještenoj lokaciji – s novim obiteljima velikaša.
Da Karlovac tada nije bio izgrađen kao takva onodobna najsuvremenija utvrda – nestalo bi teritorijalne poveznice mora i kontinenta – pod hrvatskom upravom ( pod habsburškom dominacijom). Znači , potreba hrvatskih ljudi za povezanošču mora i kontinenta je napravila “Zlatno doba Karlovca” , a da ga nije bilo lako moguće da bi došlo do asimilacije stanovništva u bitno večem obimu , od strane talijanskih , te mađarskih i austro-njemačkih utjecaja.

Mnogovjekovna determiniranost prema kontaktima trgovanja unutar istog jezika – s kontinenta do luka i solana na Jadranu, učinila je od Karlovca i njegovog prometnog pravca da je zamjenio srednjovjekovnu hrvatsku Magna Viu.

"