Dani otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin

15.10.2017. ekipa Nacionalne udruge za fortifikacije u sastavu Stjepan Lončarić, Mihajlo Firak i Anđelko Hundić prisustvovala je Danima otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin. Muzej prigorja organizirao je radionicu na otvorenom na kojoj se moglo upoznati dio života na lokalitetu Kuzelin u rimsko doba. Prezentirani su načini na koji se školovalo, pisalo, igralo, javno izlagalo, ratovalo i živjelo u to doba, ali su date i mogućnosti da se posjetitelji i sami okušaju u svemu nabrojenom. Tako je Anđelko osvijetlio obraz NUF-a dobrim bacanjem rimskog koplja i pogocima, što je rijetkima pošlo za rukom. U pisanju i govorništvu nismo sudjelovali jer smo bili angažirani u isprobavanju rimskog vina. Organizatori su se potrudili da priprave vino na način kako se ono radilo u rimsko doba, a to je s mnogo mirodija i meda. Moram priznati da je okus bio izvanredan i smatram da bi kušaonica rimskog vina bila vrlo privlačna za širu javnost i polučila značajnu dobit, a istovremeno oživjela interes za kulturnu baštinu.

 

No, naš interes je prije svega bio upoznati arhitekturu rimske utvrde Kuzelin. Ona je vidljiva samo u ostacima zidova bedema, ali i oni su bili dovoljni da se rekonstruira oblik i veličina utvrde. Arheolog iz Muzeja Prigorja proveo nas je arheološkim lokalitetom, pa smo imali priliku obići zidine u cijeloj njihovoj dužini, odnosno protezanju. Današnji ostaci potječu iz rimskog razdoblja, no ovo mjesto je bilo utvrđeno znatno ranije. Evo njegove kratke povijesti. Oko godine 1000. (ili nešto kasnije) podiže se na brijegu Kuzelin utvrđeno naselje kasnoga brončanog doba. Starije željezno doba tu nije zamjetnije prisutno, no zato će sljedeće razdoblje latena, ili mlađega željeznog doba biti osobito obilno nalazima. Dolazak rimske imperije i pokoravanje keltskih Tauriska potkraj I. st. prije Krista označio je veliko preoblikovanje organizacije prostora i života u Prigorju. Gradinske utvrde i visinska naselja napuštaju se, a doba I. i II. st. poslije Krista označava velika izgradnja ladanjskih i gospodarskih zdanja (villae rusticae). Vrijeme seobe naroda i provale barbara iza 375. godine i bitke kod Hadrijanopola označava povlačenje rimskog stanovništva iz ravnica na utvrđene uzvisine, pa je tako naseljeno i veliko vojno-refugijalno utvrđenje na brijegu Kuzelin. Na tu 511 m visoku uzvisinu, koja je vjerojatno imala i vojničku posadu poradi svoga strateškoga položaja na razdjelnici Zagorja i Prigorja i komunikacije Sjever-Jug carstva, sklanja se stanovništvo pred germansko-hunskim provalama.

 

Saznali smo da se istraživanja ovog i susjednih lokaliteta provode već niz godina i da su rezultati spomenutih istraživanja publicirani 2015 godine u „Studija zaštite i prezentacijskog potencijala arheološkog nalazišta Kuzelin i bliskih arheoloških nalazišta“. To nije neobično jer je ispod brda na čijem vrhu se nalazi utvrda prolazila važna rimska prometnica uz koju su arheolozi otkrili ostatke 5 ili 6 rimskih villae rusticae, pa su i one obuhvaćene ovom studijom. Bilo bi vrlo zanimljivo, i sa znanstvene i komunikacijske strane, vidjeti interpretaciju života na selu i utvrđenom naselju u rimsko doba na jednom malom području. Sadašnje stanje lokaliteta govori da se po pitanju prezentacije i mjera zaštite ništa nije učinilo i da ovo značajno utvrđeno naselje iz rimskog razdoblja i dalje propada.

Anđelko Hundić

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *